Tešnjar i ostali delovi varoši koriste izvore, bunare i, od 19. veka, ručne pumpe.
O preduzeću
Najvažniji koraci u razvoju gradskog vodosnabdevanja, od izvora i bunara do savremenih postrojenja.

Tešnjar i ostali delovi varoši koriste izvore, bunare i, od 19. veka, ručne pumpe.
Istraživanja izvorišta dovode do projekta gradskog vodovoda sa izvorom Ilidža, odobrenog 1926.
Grade se rezervoari, pumpna stanica i mreža. Vodovod počinje da snabdeva približno 10.000 stanovnika.
Reni bunar na Pećini dopunjava izvor Ilidža; ispituje se trajnije snabdevanje sa Pakalja.
Grade se dovod sa Pakalja i postrojenje Pećina. Novi sistem pušten je 29. novembra 1958.
Posle upravljanja u okviru Vidraka, 31. marta 1965. formirana je Ustanova za vodovod i kanalizaciju.
Izgrađeno je postrojenje za preradu otpadnih voda Gorić.
Privremeno se koristi voda Jablanice. Ugrađen je novi čelični cevovod Paklje–Valjevo, prečnika 700 mm.
Počinje rad crpne stanice Gradac i priprema novog postrojenja za preradu vode.
Završen je projekat, a 1996. otvoreno je novo postrojenje na Pećini.
Podaci sa zvaničnog sajta, pregledani 5. novembra 2026. Izvor